SAVET

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Vlažna, lepljiva, meka, ne suva, sušeća, sirasta, zgrušana, skida se struganjem.
   

• Primena u nepogodnim vremenskim uslovima (mraz, niska temperatura, magla, kiša, prekomerna vlažnost itd.).
• Nanošenje preko kontaminanta kao što su bitumen, vosak za poliranje, prljavština, ulje ili mast.
• Nanošenje na prethodni sloj kome nije bilo dozvoljeno da se dovoljno stvrdne.
• Upotreba neprikladnih razređivača.
• Upotreba razređivača u nepravilnim proporcijama.

• U razumnim uslovima
• U čistoj atmosferi.
• Na površine koje su čiste i suve.
• Bez upotrebe neprikladnih razređivača.

• Tamo gde film boje ostaje vlažan nakon dužeg perioda, jedino rešenje je da se ukloni defektni premaz, površina temeljno očisti i da se ponovi proces.

• Podizanje, ljuštenje, ljuspanje, stvaranje mehurića, ljuspice, stvaranje plikova.

• Vlaga iza filma boje uzrokuje gubitak adhezije.
• Površinsko pretvaranje u prah postojeće boje.
• Vlažne, prašnjave ili masne površine.
• Širenje i skupljanje površine, koje dovodi do nepotrebnog naprezanja boje.
• Nanošenje boje na površinu na koju je naneseno nekoliko prethodnih premaza.
• Loša tehnika pripreme/nanošenja.

• Obezbediti temeljito pripremanje površine i da površina obavezno bude čista i suva pre bojenja.
• Uklanjanje stare boje čija se površina obilno pretvara u prah nalik kredi.
• Tamo gde je to nepraktično, površina se može pripremiti trljanjem i primenom sredstva za zaptivanje formulisanog za praškaste ili porozne površine.
• Tretiranje smolastih čvorova rastvorom za čvorove pre bojenja.

• Moraju se ukloniti sistemi boja koji se jako ljušte, a površinu ostaviti da se osuši pre daljeg bojenja.  Ako vlaga dobija pristup zbog defekta u zgradi ili u projektu, onda se to mora ispraviti.
• Izolovano ljuštenje može se ukloniti trljanjem ivica i ponovnim nanošenjem boje (takođe i osnovnog i prethodnog premaza, ukoliko su i oni pogođeni).

• Belo, kreč, prah, praškasto, kristalno, so, slano.

• Prisustvo cementnog mleka ukazuje da je vlaga prošla ili da nastavlja da izlazi iz površine.

• Nije mudro nanositi boju na površine zahvaćene cementnim mlekom.
• Naslage soli treba ukloniti suvim četkanjem, ako se ne pojave ponovo u roku od 14 dana, onda je bezbedno za bojenje. Ako se soli vrate, površinu treba ponovo otprašiti, a zatim ostaviti na duži period sušenja.
• STARE POVRŠINE – izvor vlage mora da bude izolovan i otklonjen.

• Naslage se mogu ukloniti brisanjem čistom SUVOM krpom (vlažna krpa će rastvoriti naslagu.
• Tamo gde je film boje narušen „cvetanjem”, cela površina se mora potpuno istrljati/sastrugati, očistiti i ostaviti dok se „cvetanje” ne zaustavi.  Tada bi trebalo da bude bezbedno ponovo obojiti.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Vlažna, lepljiva, meka, ne suva, sušeća, sirasta, zgrušana, skida se struganjem.
   

• Primena u nepogodnim vremenskim uslovima (mraz, niska temperatura, magla, kiša, prekomerna vlažnost itd.).
• Nanošenje preko kontaminanta kao što su bitumen, vosak za poliranje, prljavština, ulje ili mast.
• Nanošenje na prethodni sloj kome nije bilo dozvoljeno da se dovoljno stvrdne.
• Upotreba neprikladnih razređivača.
• Upotreba razređivača u nepravilnim proporcijama.

• U razumnim uslovima
• U čistoj atmosferi.
• Na površine koje su čiste i suve.
• Bez upotrebe neprikladnih razređivača.

• Tamo gde film boje ostaje vlažan nakon dužeg perioda, jedino rešenje je da se ukloni defektni premaz, površina temeljno očisti i da se ponovi proces.

• Podizanje, ljuštenje, ljuspanje, stvaranje mehurića, ljuspice, stvaranje plikova.

• Vlaga iza filma boje uzrokuje gubitak adhezije.
• Površinsko pretvaranje u prah postojeće boje.
• Vlažne, prašnjave ili masne površine.
• Širenje i skupljanje površine, koje dovodi do nepotrebnog naprezanja boje.
• Nanošenje boje na površinu na koju je naneseno nekoliko prethodnih premaza.
• Loša tehnika pripreme/nanošenja.

• Obezbediti temeljito pripremanje površine i da površina obavezno bude čista i suva pre bojenja.
• Uklanjanje stare boje čija se površina obilno pretvara u prah nalik kredi.
• Tamo gde je to nepraktično, površina se može pripremiti trljanjem i primenom sredstva za zaptivanje formulisanog za praškaste ili porozne površine.
• Tretiranje smolastih čvorova rastvorom za čvorove pre bojenja.

• Moraju se ukloniti sistemi boja koji se jako ljušte, a površinu ostaviti da se osuši pre daljeg bojenja.  Ako vlaga dobija pristup zbog defekta u zgradi ili u projektu, onda se to mora ispraviti.
• Izolovano ljuštenje može se ukloniti trljanjem ivica i ponovnim nanošenjem boje (takođe i osnovnog i prethodnog premaza, ukoliko su i oni pogođeni).

• Belo, kreč, prah, praškasto, kristalno, so, slano.

• Prisustvo cementnog mleka ukazuje da je vlaga prošla ili da nastavlja da izlazi iz površine.

• Nije mudro nanositi boju na površine zahvaćene cementnim mlekom.
• Naslage soli treba ukloniti suvim četkanjem, ako se ne pojave ponovo u roku od 14 dana, onda je bezbedno za bojenje. Ako se soli vrate, površinu treba ponovo otprašiti, a zatim ostaviti na duži period sušenja.
• STARE POVRŠINE – izvor vlage mora da bude izolovan i otklonjen.

• Naslage se mogu ukloniti brisanjem čistom SUVOM krpom (vlažna krpa će rastvoriti naslagu.
• Tamo gde je film boje narušen „cvetanjem”, cela površina se mora potpuno istrljati/sastrugati, očistiti i ostaviti dok se „cvetanje” ne zaustavi.  Tada bi trebalo da bude bezbedno ponovo obojiti.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Boja, obojeno, bojenje, obezbojeno, promena boje, prugasta, curenje.                                                  

• Premazi na bazi bitumena probiće kroz većinu premaza na bazi rastvarača.
• Površine koje su kontaminirane nikotinom.
• Neki crveni pigmenti korišćeni u bojama i tapetima takođe mogu da izmene boju obojenim premazima nanetim preko njih.
• Defekt je prirodno primetniji na svetlijim bojama ali će, u drastičnim slučajevima, uticati na tamnije boje. 

• Temeljito čišćenje površine radi uklanjanja materijala za koji je verovatno da će pospešiti „probijanje”.
• Nanošenje zaptivnog premaza pre bojenja.  Preko bitumena ili sličnih materijala često je delotvoran zaptivni osnovni premaz (možda će biti potrebno utvrditi broj potrebnih slojeva zaptivnog premaza).
• Relativno brzo sušeći univerzalni osnovni premaz može da bude delotvoran preko tapeta ili boja koji sadrže probijajuće pigmente.
• Prilikom pokušaja bilo kakve korekcije, preporučljivo je da to uradite na maloj, neprimetnoj površini

• Kada je boja završne obrade izmenjena a potpuno uklanjanje premaza boje do prvobitne površine nije ni praktično ni poželjno, onda će zaptivni premaz, ili proizvod za blokiranje prodora boje obično biti neophodni pre nanošenja završne obrade.
• U nekim slučajevima, naročito kod završnih obrada visokog sjaja, rad se može nastaviti nanošenjem dodatnog sloja završne obrade nakon što se postojeća završna obrada visokog sjaja stvrdne tokom jedne ili dve nedelje.
• Tamo gde se boja probila kroz premaz boje na bazi vode, vrlo će često biti potreban premaz koji blokira prodor boje ili zaptivajući osnovni premaz.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Zelena diskoloracija.

• Uzrok nastanka plesni obično su spore prenošene vazduhom, ili uspavane spore na površini, koje klijaju kada su uslovi odgovarajući, ali ponekad plesan može da bude prisutna u supstratu.
• Loša cirkulacija vazduha može da doprinese tome.
• Kondenzacija
• Nedostatak ventilacije

• Obezbedite da prostorija uvek bude dobro provetrena.
• Koristite boju za kuhinje i kupatila.  Na akrilnoj je bazi i otpornija je na paru i kondenzaciju od normalne emulzije, koja može da apsorbuje paru itd.
• Koristite premaze protiv plesni.

• Ako se plesan obriše, to je površinsko zagađenje.  Najbolji metod tretiranja je upotreba priznatog fungicidnog sredstva za pranje u skladu sa uputstvima proizvođača.  Ostavite da se osuši, a zatim ponovo nanesite rastvor, da osigurate potpuno iskorenjivanje svih spora.  Temeljno isperite i očetkajte oštrom četkom.  Za teško pogođene površine može da bude neophodno dvostruko tretiranje.

• Stirring the skin from a partly used tin of paint.
• Using dirty equipment the dust and bits in brushes, rollers, pads etc.
• Atmospheric dust depositing on the surface before the paint is dry.

• Straining partly used containers.
• Cleaning tools immediately after use, Store in appropriate container (Brushmate)
• Removing dirt from critical areas by washing down with sugar soap, or a weak solution of household detergent and water. Rinse the surface with clean water and allow it to dry before painting.
• Removing dirt from the surface and surrounding areas, through careful preparation.

• Allow the paint to harden.
• Rub down wet using wet, or dry abrasive then.
• Re coat using clean material and application equipment.

ALSO RECOGNISED AS:

• Stain, stained, staining, discoloured, discolour, streaky, bled.

• Bitumen based coatings will bleed through most solvent based coatings.
• Surfaces that were contaminated by nicotine.
• Some red pigments used in paints and wallpapers can also discolor subsequently applied coats of paint.
• The defect is naturally more noticeable on lighter colours, but will, in severe cases, affect darker colours.

• Thorough cleaning of the surface to remove material that is likely to promote ‘bleeding’.
• Applying a sealing coat prior to painting.  Over bitumen or similar materials, an sealing primer is often effective (trials may be necessary to establish the number of sealing coats required).
• Over wallpaper or paints containing ‘bleeding’ pigments, a relatively quick drying all-purpose primer may be effective.
• When trying any remedy it is advisable to do so on a small unobtrusive area.

• When a finish has discoloured and complete removal of the paint coatings back to the original surface is neither practical nor desirable, then a sealing coat, or stain block type product will usually be necessary before re finishing.
• On some occasions, particularly with gloss finishes, the work can be reinstated by applying a further coat of the finishing material after allowing the existing gloss to harden for one or two weeks.
• Where staining has occurred in a water based paint coating more often than not a stain block, or sealing primer will be required.

• Blister, blistered, blistering, bubble, bubbled, bubbling.

• Moisture vapour being able to pass through the structure, but unable to pass through the paint coating it then pushes it away from the lower surfaces, causing a blister.
• Paint applied to steel work may lose adhesion to existing coatings.
• Surface contamination, causing a loss of adhesion.
• Resin escaping from knots in timber can also cause blistering.  Resin within the knots is stimulated by heat, usually from sunlight.  The resin is unable to pass through the paint system so it pushes against it creating a blister.

• Painting timber that was not dry. The trapped moisture would vapourise if the surface was heated by sunlight. Timber should have a moisture content less than 14% - 18%.
• Using light colours on external timber. Light colours reflect light and help to prevent the surface getting too hot, which in time causes any resin to develop leading to blistering.
• Chop out large, or highly resinous knots.

• Severely blistered paint systems must be completely removed. If moisture is gaining access due to a building defect or design fault, then this must be rectified before painting. Ensure that the surface is completely dry before painting.
• Isolated blisters can be removed by scraper and the edges rubbed down before repainting.

• Shrinking, receding, gaps, cissing, not sticking.

• Surface contamination from grease, oil, polish, or silicones, silicone mastic, which has been used around windows, doors, or window cills.
• When water based paints, are applied over, oil based gloss, or semi-gloss materials, which have not been thoroughly abraded.

• Thoroughly cleaning the surface to remove all contaminants, prior to painting.
• Thoroughly sanding the whole surface of oil based coatings to provide adhesion when they are to be painted with water-based coatings.

• When cissing has occurred, the paint must be allowed to dry before it is cleaned, sanded and over coated.

• Crazing, cracking, splitting, shriveling.

• Painting over a coat of paint that was not completely dry.
• Applying the primer or undercoat too heavily.
• Applying a quick drying finishing paint coating over a slow drying coating.
• Applying a water based paint over a not completely cured paint.

• Ensure that all components are designed for use with each other.
• Deferring the application of each coat until the one beneath has properly dries.
• Leave more than sufficient time between coats.

• When slight crazing has occurred it should be possible to rub down the surface and re-coat.
• Where the defect is severe, the surface must be thoroughly rubbed down, or completely removed.

ALSO RECOGNISED AS:

• Wet, tacky, tack, soft, not dry, drying, cheesy, cheesiness, scrapes off.

• Application in unsuitable weather conditions (frost, low temperature, fog, rain, excessive humidity etc).
• Application over a contaminant such as bitumen, wax polish, dirt, oil or grease.
• Application over a previous coat that was not allowed to harden sufficiently.
• The use of unsuitable thinners.
• The use of thinners in incorrect proportions.

• In reasonable conditions
• In a clean atmosphere.
• To surfaces which are clean and dry.
• Without using unsuitable thinners.

• Where a paint film remains wet after a prolonged period, the only solution is to remove the defective coat, clean the surface thoroughly and repeat the process.

• Lifting, peeling, flaking, bubbling, flakes, blistering.

• Moisture behind the paint film causing a loss of adhesion.
• Powdery or chalking existing paint .
• Wet, dirty or greasy surfaces.
• Surface expansion and shrinkage, which impose undue stresses on the paint.
• Applying the paint on a surface, which has been subjected to several previous coatings.
• Poor preparation/application technique.

• Ensuring that the surface was thoroughly prepared and was both clean and dry prior to painting.
• Removing old paint that is powdery or chalking heavily.
• Where these are impractical, the surface can be prepared by rubbing down and applying a sealer formulated for powdery or porous surfaces.
• Treating resinous knots with a knotting solution prior to painting.

• Severely flaking paint systems must be removed and the surface allowed to dry before further painting.  If moisture is gaining access due to a building defect or design fault, then this must be rectified.
• Isolated flakes can be removed by rubbing down the edges and reapplying the paint (and also the primer and undercoat if these were affected).

• Sleepiness, matt, matting, sheen, blooming

• Applying paint in or prior to unsuitable weather (frost, fog, high humidity) cold and humid conditions can detrimentally affect the finish of gloss paints causing them to dry flat (a cloudy white film on the surface).
• Surface contamination in the form of grease, or wax.
• Applying the paint over a porous surface or undercoat.

• Painting in suitable conditions.
• Applying the paint to clean, dry surfaces.
• Dealing with a porous surface through a suitable primer/sealer.
• Painting on late afternoons during autumn & winter should be avoided.

REMEDY:

• Rubbing down and re coating should provide a satisfactory solution where the paint system is relatively new.

• Grinning, thin, shows through, not thick enough, doesn’t cover.

• Attempting a wide colour change with too few coats
• Uneven spreading of the paint/spreading the paint too thinly.
• Over thinning of finish/topcoats.

• Using more than the normal number of coats to hide a distinct colour change.
• Using an undercoat recommended for a specific finish colour.
• Avoid thinning of topcoats.
• Apply each coat of paint evenly.

• Apply paint evenly and avoid overspreading.
• Apply additional coats.
• Slightly round, using suitable abrasives, any sharp edges.

ALSO RECOGNISED AS:

• Green, discoloration.

• The cause of mould is usually air borne spores, or dormant spores on a surface, which germinate when conditions are right,  but sometimes the mould can be present within the substrate.
• Poor air circulation can a contributing factor.
• Condensation.
• Lack of ventilation.

• Ensure the room is well ventilated at all times.
• Use kitchen and bathroom paint.  This is acrylic based and is more resistant to steam and condensation than normal emulsion, which can absorbs steam etc.
• Use Anti-mould coatings.

• If the mould wipes off it is a surface contaminant. The best method of treatment is the use of a recognised fungicidal wash in accordance with manufacturer’s instructions. Allow to dry, then apply the solution a second time to ensure all spores are completely eradicated. Wash off thoroughly and brush down with a stiff brush. Heavily affected areas may require treating twice.

• Delik, iğne deliği

• Over vigorous brushing, or rolling during application.
• Applying paint to hot surfaces.
• Solvent trapped between coats (e.g. when one coat follows the previous coat too quickly)
• These holes can cause other problems by allowing atmospheric pollutants and moisture into the paint coating and sometimes to the underlying surface.
• Incorrect blending of solvents.

• Careful, smooth application
• Allowing sufficient drying times between coats.

• If the holes only penetrate the topcoat, this can be rubbed down and over-coated.
• If the holes penetrate several coats of paint, the whole system should be rubbed down/stripped and re applied.
• Correct blending of solvents.

• Runs, sags, running, sagging, curtaining, thick.

• Uneven application.
• Applying the paint heavily coating that was dry.
• Applying further paint to a which has started to dry. This can produce an excessively thick ‘join’ that may lead to curtaining or shriveling.

• Brushing wet edges before the paint has begun to set.
• Careful, even application.

• Where the defect has occurred, the coating must be allowed to completely dry before it is thoroughly rubbed down wet and re coated.

• Disappeared, sunk, thin, poor sheen/gloss, patchy.

• Applying paint to a porous surface, such as a filled area on a wall.
• Applying paint to painted surface, which is chalky or very absorbent, or has deteriorated badly.
• Applying gloss to a surface, which has not been undercoated.

• Ensuring that the surface is sound and effectively sealed with the appropriate primer.
• Applying an undercoat prior to glossing.

• Usually further coats of paint will correct the fault.

• Shriveling, rolling up.

• Application in cold, or damp conditions, which may slow drying times.
• Applying the paint too thickly or unevenly
• Applying paint to an area, which has started to dry. This produces an excessively thick coat, which can lead to shriveling CURTAINING, or CRAZING.
• Applying the paint when it is subjected to fast drying conditions (hot sun and a drying wind).
• Applying gloss over an undercoat, which has not fully dried.

• ‘Picking up’ wet edges before the paint has begun to set.
• Careful, even application.
• Avoiding fast drying conditions.
• Ensure undercoats, or primers are fully dry before applying finish, or gloss coats.

• Where the defect has occurred, the coating must be allowed to harden thoroughly before it is rubbed down wet and re coated.
• In severe cases, affected coatings should be completely removed.

• Stain, stained, staining, discoloured, discolour, streaky.

• All oil based paints are prone to yellowing.
• This is accelerated when the paint is excluded from direct daylight.
• Yellowing frequently occur on interior surfaces particularly in kitchens from contaminants smoke, fat and fumes.
• Also occurs within ageing paint coatings.

• Water based paint is recommended because it is not prone to yellowing.
• Improved ventilation and (if possible) increasing direct daylight will help new paint to keep its colour.

• Yellowing is not reversible and repainting is the only cure.
• It is particularly obvious with white finishes, and where conditions cannot be improved it may be desirable to use an alternative colour.

• Mešanje „kožastog” površinskog sloja delimično upotrebljene konzerve boje.
• Upotreba prljave opreme, prašina i čestice u četkama, valjcima, umecima itd.
• Atmosferska prašina staložena na površini pre nego što se boja osušila.

• Filtriranje delimično korišćenih posuda s bojom.
• Čišćenje alata odmah posle upotrebe, čuvanje u odgovarajućoj posudi (sistem za čuvanje molerskih četki)
• Uklanjanje prljavštine sa kritičnih površina pomoću sredstva za čišćenje masnih površina, ili slabim rastvorom deterdženta za domaćinstvo i vode. Isperite površinu čistom vodom i ostavite da se osuši pre bojenja.
• Uklanjanje prljavštine sa površine i okolnih područja, putem pažljive pripreme.

• Pustite da se boja stvrdne
• Istrljati korišćenjem vlažnog ili suvog abraziva, zatim
• ponovo premažite čistim materijalom i opremom za nanošenje

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Boja, obojeno, bojenje, obezbojeno, promena boje, prugasta, curenje.                                                  

• Premazi na bazi bitumena probiće kroz većinu premaza na bazi rastvarača.
• Površine koje su kontaminirane nikotinom.
• Neki crveni pigmenti korišćeni u bojama i tapetima takođe mogu da izmene boju obojenim premazima nanetim preko njih.
• Defekt je prirodno primetniji na svetlijim bojama ali će, u drastičnim slučajevima, uticati na tamnije boje. 

• Temeljito čišćenje površine radi uklanjanja materijala za koji je verovatno da će pospešiti „probijanje”.
• Nanošenje zaptivnog premaza pre bojenja.  Preko bitumena ili sličnih materijala često je delotvoran zaptivni osnovni premaz (možda će biti potrebno utvrditi broj potrebnih slojeva zaptivnog premaza).
• Relativno brzo sušeći univerzalni osnovni premaz može da bude delotvoran preko tapeta ili boja koji sadrže probijajuće pigmente.
• Prilikom pokušaja bilo kakve korekcije, preporučljivo je da to uradite na maloj, neprimetnoj površini

• Kada je boja završne obrade izmenjena a potpuno uklanjanje premaza boje do prvobitne površine nije ni praktično ni poželjno, onda će zaptivni premaz, ili proizvod za blokiranje prodora boje obično biti neophodni pre nanošenja završne obrade.
• U nekim slučajevima, naročito kod završnih obrada visokog sjaja, rad se može nastaviti nanošenjem dodatnog sloja završne obrade nakon što se postojeća završna obrada visokog sjaja stvrdne tokom jedne ili dve nedelje.
• Tamo gde se boja probila kroz premaz boje na bazi vode, vrlo će često biti potreban premaz koji blokira prodor boje ili zaptivajući osnovni premaz.

• Plik, plikovi, stvaranje plikova, mehurić, stvaranje mehurića.

• Vlažna isparenja koja mogu da prođu kroz strukturu, ali ne mogu da prođu i kroz premaz boje koji je oblaže i zatim ga odbijaju od nižih površina, uzrokujući plik.
• Boja nanesena na čelik može da izgubi prianjanje za postojeće slojeve premaza.
• Površinska kontaminacija uzrokuje gubitak prianjanja.
• Smola koja izlazi iz čvorova u drvetu takođe može da izazove stvaranje plikova.  Smolu u čvorovima stimuliše toplota, obično sunčeve svetlosti.  Smola ne može da prođe kroz sistem boje tako da vrši pritisak na njega stvarajući plik.

• Bojenje drveta koje nije bilo suvo. Zarobljena vlaga bi isparila ako bi površinu zagrejalo sunce. Drvo treba da ima sadržaj vlage manji od 14% do 18%.
• Korišćenje svetlih boja na spoljnom drvetu. Svetle boje odbijaju svetlost i pomažu u sprečavanju pregrevanja površine koje vremenom uzrokuje razvoj smole, što dovodi do plikova.
• Izvadite velike ili jako smolaste čvorove.

• Sistemi boja koji su jako pogođeni plikovima moraju da budu potpuno uklonjeni. Ako vlaga dobija pristup zbog defekta u zgradi ili u projektu, onda se to mora ispraviti pre bojenja. Uverite se da je površina potpuno suva pre bojenja.
• Izolovani plikovi mogu se ukloniti strugačem, a ivice istrljati pre ponovnog bojenja.

• Skupljanje, povlačenje, zjapovi, neprianjanje.

• Kontaminacija površine mašću, uljem, sredstvom za poliranje ili silikonom, silikonskom mastikom, koja se koristi oko prozora, vrata ili prozorskih dasaka.
• Kada se boje na vodenoj bazi nanose na premaz visokog sjaja na bazi ulja, ili polusjajni premaz, koji nisu temeljno izbrušeni.

• Temeljno čišćenje površine radi uklanjanja svih zagađivača, pre bojenja.
• Temeljno brušenje cele površine premaza na bazi ulja, da bi se osigurala adhezija po nanošenju obojenih premaza na bazi vode.

• Kada je došlo do povlačenja, boja mora da bude ostavljena da se osuši pre nego što se očisti, izbrusi i ponovo premaže.

• Pojave napuknuća, pukotina, razdvajanje, smežuravanje.

• Bojenje preko premaza boje koji nije bio potpuno suv.
• Nanošenje prajmera ili premaza je previše obilno.
• Nanošenje brzosušećeg premaza boje završne obrade preko sporosušećeg premaza.
• Nanošenje boje na vodenoj osnovi na nepotpuno očvrslu boju.

• Sve komponente moraju da budu predviđene za korišćenje jedna sa drugom.
• Odložiti nanošenje svakog sledećeg premaza dok se onaj prethodni ne osuši.
• Ostavite više nego dovoljno vremena između slojeva.

• Kada je došlo do umerenog pucanja, trebalo bi da bude moguće istrljati površinu i ponovo naneti osnovni premaz.
• Tamo gde je defekt ozbiljan, površina mora biti temeljno istrljana ili potpuno uklonjena.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Vlažna, lepljiva, meka, ne suva, sušeća, sirasta, zgrušana, skida se struganjem.
   

• Primena u nepogodnim vremenskim uslovima (mraz, niska temperatura, magla, kiša, prekomerna vlažnost itd.).
• Nanošenje preko kontaminanta kao što su bitumen, vosak za poliranje, prljavština, ulje ili mast.
• Nanošenje na prethodni sloj kome nije bilo dozvoljeno da se dovoljno stvrdne.
• Upotreba neprikladnih razređivača.
• Upotreba razređivača u nepravilnim proporcijama.

• U razumnim uslovima
• U čistoj atmosferi.
• Na površine koje su čiste i suve.
• Bez upotrebe neprikladnih razređivača.

• Tamo gde film boje ostaje vlažan nakon dužeg perioda, jedino rešenje je da se ukloni defektni premaz, površina temeljno očisti i da se ponovi proces.

• Podizanje, ljuštenje, ljuspanje, stvaranje mehurića, ljuspice, stvaranje plikova.

• Vlaga iza filma boje uzrokuje gubitak adhezije.
• Površinsko pretvaranje u prah postojeće boje.
• Vlažne, prašnjave ili masne površine.
• Širenje i skupljanje površine, koje dovodi do nepotrebnog naprezanja boje.
• Nanošenje boje na površinu na koju je naneseno nekoliko prethodnih premaza.
• Loša tehnika pripreme/nanošenja.

• Obezbediti temeljito pripremanje površine i da površina obavezno bude čista i suva pre bojenja.
• Uklanjanje stare boje čija se površina obilno pretvara u prah nalik kredi.
• Tamo gde je to nepraktično, površina se može pripremiti trljanjem i primenom sredstva za zaptivanje formulisanog za praškaste ili porozne površine.
• Tretiranje smolastih čvorova rastvorom za čvorove pre bojenja.

• Moraju se ukloniti sistemi boja koji se jako ljušte, a površinu ostaviti da se osuši pre daljeg bojenja.  Ako vlaga dobija pristup zbog defekta u zgradi ili u projektu, onda se to mora ispraviti.
• Izolovano ljuštenje može se ukloniti trljanjem ivica i ponovnim nanošenjem boje (takođe i osnovnog i prethodnog premaza, ukoliko su i oni pogođeni).

• „Pospanost” (sleepiness), mat, matiranje, sjaj, „cvetanje” (blooming)

• Nanošenje boje tokom ili neposredno pre nepovoljnih vremenskih uslova (mraz, magla, visoka vlažnost) hladni i vlažni uslovi mogu štetno da utiču na završnu obradu boja visokog sjaja, izazivajući njihovo zamućenje (mutni beli film na površini).
• Kontaminacija površine u obliku masti ili voska.
• Nanošenje boje na poroznu površinu ili osnovni premaz.

• Bojenje u odgovarajućim uslovima.
• Nanošenje boje na čiste, suve površine.
• Tretiranje porozne površine odgovarajućim osnovnim/zaptivnim premazom.
• Trebalo bi izbegavati bojenje kasno popodne tokom jeseni i zime.

• Trljanje i ponovo nanošenje premaza treba da obezbedi zadovoljavajuće rešenje kada je sistem boja relativno nov.

• Grining, tanak sloj, prikazuje se, nije dovoljno gust, ne pokriva.

• Pokušaj drastične promene boje sa premalo slojeva
• Neravnomerno razmazivanje boje/premazivanje u previše tankom sloju.
• Preterano razređivanje završnih premaza.

• Korišćenje većeg od normalnog broja premaza za skrivanje izrazite promene boje.
• Upotreba osnovnog premaza koji se preporučuje za datu boju završne obrade.
• Izbegavajte razređivanje završnih premaza.
• Naneti svaki sloj boje ravnomerno.

• Nanesite boju ravnomerno i izbegavajte preterano razmazivanje.
• Nanesite dodatne premaze.
• Blago zagladite sve oštre ivice, korišćenjem odgovarajućih abraziva.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Zelena diskoloracija.

• Uzrok nastanka plesni obično su spore prenošene vazduhom, ili uspavane spore na površini, koje klijaju kada su uslovi odgovarajući, ali ponekad plesan može da bude prisutna u supstratu.
• Loša cirkulacija vazduha može da doprinese tome.
• Kondenzacija
• Nedostatak ventilacije

• Obezbedite da prostorija uvek bude dobro provetrena.
• Koristite boju za kuhinje i kupatila.  Na akrilnoj je bazi i otpornija je na paru i kondenzaciju od normalne emulzije, koja može da apsorbuje paru itd.
• Koristite premaze protiv plesni.

• Ako se plesan obriše, to je površinsko zagađenje.  Najbolji metod tretiranja je upotreba priznatog fungicidnog sredstva za pranje u skladu sa uputstvima proizvođača.  Ostavite da se osuši, a zatim ponovo nanesite rastvor, da osigurate potpuno iskorenjivanje svih spora.  Temeljno isperite i očetkajte oštrom četkom.  Za teško pogođene površine može da bude neophodno dvostruko tretiranje.

• Rupe, iglene rupice, tačkice 

• Previše snažni potezi četkom ili valjkom tokom nanošenja.
• Nanošenje boje na vrele površine.
• Rastvarač zarobljen između premaza (npr. kada jedan sloj usledi prebrzo nakon prethodnog)
• Ove rupice mogu da prouzrokuju druge probleme omogućavajući prodor atmosferskih zagađivača i vlage u premaz boje, a ponekad i u površinu ispod.
• Nepravilno mešanje rastvarača.

• Pažljivo, glatko nanošenje.
• Izdvajanje dovoljno vremena za sušenje između slojeva.

• Ako rupice ne prodiru potpuno kroz završni premaz, to se može istrljati i premazati.
• Ako rupe prodiru kroz nekoliko slojeva boje, ceo sistem treba istrljati/sastrugati i ponovo naneti premaz.
• Ispravno mešanje rastvarača.

• Curenje, tečenje, smežuravanje, nabiranje, gusto. 

• Neravnomerno nanošenje.
• Nanošenje boje debelim premazom koji je bio suv.
• Dalje nanošenje boje na površinu koja je počela da se suši. To može da proizvede preterano debeo spoj koji može da dovede do nabiranja u obliku zavese ili smežuravanja.

• Četkanje vlažnih ivica pre nego što boja počne da se stvrdnjava.
• Pažljivo, ravnomerno nanošenje.

• Na mestu nastajanja defekta premaz se mora pustiti da se potpuno stvrdne, pre nego što se temeljno mokro istrlja i ponovo premazuje.

• Nestao, potonuo, tanak, slabog presijavanja/sjaja.

• Nanošenje boje na poroznu površinu, kao što je napunjena površina na zidu.
• Nanošenje boje na obojenu površinu koja je kredasta ili vrlo upijajuća, ili je jako propala.
• Nanošenje premaza s visokim sjajem na površinu koja nije tretirana osnovnim premazom.

• Obezbediti da je površina zdrava i efikasno zaptivena odgovarajućim prajmerom.
• Nanošenje osnovnog premaza pre premaza sa visokim sjajem.

• Obično će dalji slojevi boje ispraviti defekt.

• Smežuravanje, urolavanje.

• Nanošenje u hladnim ili vlažnim uslovima, što može produžiti vreme sušenja.
• Nanošenje boje je previše gusto ili neravnomerno
• Nanošenje boje na površinu koja je počela da se suši. Tako se dobija preterano debeo premaz, koji može da dovede do naboravanja u vidu ZAVESE (CURTAINING), ili MREŽE FINIH PUKOTINA (CRAZING).
• Nanošenje boje kada je lokacija izložena uslovima brzog sušenja (vrelo sunce i sušenje usled vetra).
• Nanošenje premaza visokog sjaja na osnovni premaz koji se nije u potpunosti osušio.

• „Podizanje” vlažnih ivica pre nego što boja počne da se stvrdnjava.
• Pažljivo, ravnomerno nanošenje.
• Izbegavanje brzih uslova sušenja.
• Budite sigurni da su prethodni premazi ili prajmeri potpuno suvi pre nanošenja završne obrade ili premaza visokog sjaja.

• Na mestu nastajanja defekta mora se pustiti da se premaz potpuno stvrdne pre nego što se „mokro istrlja” i ponovo premazuje.
• U teškim slučajevima, zahvaćeni premazi moraju da budu potpuno uklonjeni.

• Boja, obojeno, bojenje, diskoloracija, promena boje, prugasto.

• Sve boje na bazi ulja su sklone žućenju.
• Ovo se ubrzava kada je boja na mestu bez direktne dnevne svetlosti.
• Žućenje se često javlja na unutrašnjim površinama, naročito u kuhinjama, usled zagađivača kao što su dim, mast i isparenja.
• Takođe se javlja unutar starih premaza boje.

• Preporučuje se boja na bazi vode jer nije sklona žućenju.
• Poboljšana ventilacija i (ukoliko je moguće) povećanje direktne dnevne svetlosti pomoći će novoj farbi da zadrži boju.

• Žućenje nije reverzibilno, a ponovno bojenje je jedini lek.
• Posebno je uočljivo kod belih završnih obrada, a tamo gde se uslovi ne mogu poboljšati može biti poželjno korišćenje alternativne boje.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Boja, obojeno, bojenje, obezbojeno, promena boje, prugasta, curenje.                                                  

• Premazi na bazi bitumena probiće kroz većinu premaza na bazi rastvarača.
• Površine koje su kontaminirane nikotinom.
• Neki crveni pigmenti korišćeni u bojama i tapetima takođe mogu da izmene boju obojenim premazima nanetim preko njih.
• Defekt je prirodno primetniji na svetlijim bojama ali će, u drastičnim slučajevima, uticati na tamnije boje. 

• Temeljito čišćenje površine radi uklanjanja materijala za koji je verovatno da će pospešiti „probijanje”.
• Nanošenje zaptivnog premaza pre bojenja.  Preko bitumena ili sličnih materijala često je delotvoran zaptivni osnovni premaz (možda će biti potrebno utvrditi broj potrebnih slojeva zaptivnog premaza).
• Relativno brzo sušeći univerzalni osnovni premaz može da bude delotvoran preko tapeta ili boja koji sadrže probijajuće pigmente.
• Prilikom pokušaja bilo kakve korekcije, preporučljivo je da to uradite na maloj, neprimetnoj površini

• Kada je boja završne obrade izmenjena a potpuno uklanjanje premaza boje do prvobitne površine nije ni praktično ni poželjno, onda će zaptivni premaz, ili proizvod za blokiranje prodora boje obično biti neophodni pre nanošenja završne obrade.
• U nekim slučajevima, naročito kod završnih obrada visokog sjaja, rad se može nastaviti nanošenjem dodatnog sloja završne obrade nakon što se postojeća završna obrada visokog sjaja stvrdne tokom jedne ili dve nedelje.
• Tamo gde se boja probila kroz premaz boje na bazi vode, vrlo će često biti potreban premaz koji blokira prodor boje ili zaptivajući osnovni premaz.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Pojave napuknuća, pukotina, razdvajanje, smežuravanje.

• Bojenje preko premaza boje koji nije bio potpuno suv.
• Nanošenje prajmera ili premaza je previše obilno.
• Nanošenje brzosušećeg premaza boje završne obrade preko sporosušećeg premaza.
• Nanošenje boje na vodenoj osnovi na nepotpuno očvrslu boju.

• Sve komponente moraju da budu predviđene za korišćenje jedna sa drugom.
• Odložiti nanošenje svakog sledećeg premaza dok se onaj prethodni ne osuši.
• Ostavite više nego dovoljno vremena između slojeva.

• Kada je došlo do umerenog pucanja, trebalo bi da bude moguće istrljati površinu i ponovo naneti osnovni premaz.
• Tamo gde je defekt ozbiljan, površina mora biti temeljno istrljana ili potpuno uklonjena.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Belo, kristal, so, slano.

• Prisustvo „cvetanja” ukazuje da je vlaga prošla ili da nastavlja da izlazi iz površine.

• Nije mudro nanositi boju na površine zahvaćene „cvetanjem”.
• Naslage soli treba ukloniti suvim četkanjem, ako se ne pojave ponovo u roku od 14 dana, onda je bezbedno za bojenje.  Ako se soli vrate, površinu treba ponovo otprašiti, a zatim ostaviti na duži period sušenja.
• STARE POVRŠINE – izvor vlage mora da bude izolovan i otklonjen.

• Naslage se mogu ukloniti brisanjem čistom SUVOM krpom (vlažna krpa će rastvoriti naslagu.
• Tamo gde je film boje narušen „cvetanjem”, cela površina se mora potpuno istrljati/sastrugati, očistiti i ostaviti dok se „cvetanje” ne zaustavi.  Tada bi trebalo da bude bezbedno ponovo obojiti.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Podizanje, ljuštenje, ljuspanje, stvaranje mehurića, ljuspice, stvaranje plikova.

• Vlaga iza filma boje uzrokuje gubitak adhezije.
• Površinsko pretvaranje u prah postojeće boje.
• Vlažne, prašnjave ili masne površine.
• Širenje i skupljanje površine, koje dovodi do nepotrebnog naprezanja boje.
• Nanošenje boje na površinu na koju je naneseno nekoliko prethodnih premaza.
• Loša tehnika pripreme/nanošenja.

• Obezbediti temeljito pripremanje površine i da površina obavezno bude čista i suva pre bojenja.
• Uklanjanje stare boje čija se površina obilno pretvara u prah nalik kredi.
• Tamo gde je to nepraktično, površina se može pripremiti trljanjem i primenom sredstva za zaptivanje formulisanog za praškaste ili porozne površine.
• Tretiranje smolastih čvorova rastvorom za čvorove pre bojenja.

• Moraju se ukloniti sistemi boja koji se jako ljušte, a površinu ostaviti da se osuši pre daljeg bojenja.  Ako vlaga dobija pristup zbog defekta u zgradi ili u projektu, onda se to mora ispraviti.
• Izolovano ljuštenje može se ukloniti trljanjem ivica i ponovnim nanošenjem boje (takođe i osnovnog i prethodnog premaza, ukoliko su i oni pogođeni).

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Flekavo, neujednačen sjaj, šare, nijanse, zasenčavanje, sjajno, slojevito, slojevitost, pruge, prugasto, praznine.

• Bojenje preko površina koje su suve ili su počele da se suše (gubitak ‘vlažne ivice’) npr. pri bojenju, deo boje koja je počela da se zgušnjava prekriveno je svežom bojom.
• Visoka sobna temperatura i brza cirkulacija vazduha takođe utiču na trajanje 'vlažne ivice' i mogu da izazovu ovaj efekat.
• Moguće je da su područja bila „promašena” naročito ako se radi pod lošim osvetljenjem, ili korišćenjem osnovnog premaza koji je po boji previše blizu završnoj obradi.
• Doterivanje područja osušene boje

• Ravnomerno nanošenje premaza boje. Moler možda pomoću širih četaka može da pokrije veću površinu za kraće vreme i spreči gubitak ‘vlažne ivice’.
• Kontrolisanje temperature i cirkulacije vazduha radi sprečavanja prevremenog sušenja.
• Pažljivo nanošenje – izbegavanje potrebe za „vraćanjem i doterivanjem” površina. (Savet: radite pod dobrim osvetljenjem ali radite dalje od svetlosti. Izaberite osnovni premaz koji po boji nije previše blizu završnoj obradi).
• Obezbediti gde god je moguće da se materijal iz istih serija koristi za doterivanje – samo mat završnih obrada.

• Tamo gde je došlo do prosijavanja, sledeći puni, vlažni premaz nanesen pod dobrim uslovima sušenja obično će rešiti problem.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Grining, tanak sloj, prikazuje se, nije dovoljno gust, ne pokriva.

• Pokušaj drastične promene boje sa premalo slojeva
• Neravnomerno razmazivanje boje/premazivanje u previše tankom sloju.
• Preterano razređivanje završnih premaza.

• Korišćenje većeg od normalnog broja premaza za skrivanje izrazite promene boje.
• Upotreba osnovnog premaza koji se preporučuje za datu boju završne obrade.
• Izbegavajte razređivanje završnih premaza.
• Naneti svaki sloj boje ravnomerno.

• Nanesite boju ravnomerno i izbegavajte preterano razmazivanje.
• Nanesite dodatne premaze.
• Blago zagladite sve oštre ivice, korišćenjem odgovarajućih abraziva.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Zelena diskoloracija.

• Uzrok nastanka plesni obično su spore prenošene vazduhom, ili uspavane spore na površini, koje klijaju kada su uslovi odgovarajući, ali ponekad plesan može da bude prisutna u supstratu.
• Loša cirkulacija vazduha može da doprinese tome.
• Kondenzacija
• Nedostatak ventilacije

• Obezbedite da prostorija uvek bude dobro provetrena.
• Koristite boju za kuhinje i kupatila.  Na akrilnoj je bazi i otpornija je na paru i kondenzaciju od normalne emulzije, koja može da apsorbuje paru itd.
• Koristite premaze protiv plesni.

• Ako se plesan obriše, to je površinsko zagađenje.  Najbolji metod tretiranja je upotreba priznatog fungicidnog sredstva za pranje u skladu sa uputstvima proizvođača.  Ostavite da se osuši, a zatim ponovo nanesite rastvor, da osigurate potpuno iskorenjivanje svih spora.  Temeljno isperite i očetkajte oštrom četkom.  Za teško pogođene površine može da bude neophodno dvostruko tretiranje.

TAKOĐE POZNATO KAO:

• Loša pokrivenost, neprozirnost, poroznost

UZROK:

• Preterano razmazivanje.
• Profil površine.
• Poroznost površine.
• Ovo se ističe drugim premazom koji ima znatno bolju brzinu razmazivanja, jer prvi sloj zaptiva površinu.

SPREČAVANJE:

• Upotreba prajmera za zaptivanje poroznih površina pre bojenja.
• Nanošenje boje osnovnog premaza.

KOREKCIJA:

• Potrebno je više boje.